Naučnici veruju kako se zbog rasta nivoa ugljen dioksida u nekim delovima sveta ubrzao rast vegetacije. Nakon što su proučavali satelitske snimke od 1982. do 2010. godine, otkrili su kako je u nekim od najsušnijih delova planete zabeležen značajan rast vegetacije, a posebno se misli na delove Afrike, jugozapadni deo Severne Amerike i Australiju.

Između 1982. i 2010. količina CO2 porasla je za 14 posto, a u tim područjima je u to vreme bilo i 11 posto više vegetacije. Njihov računarski model predviđao je rast od 5 do 10 posto, no nakon što su uračunali podatke za padavine dobili su 11 posto što je odgovaralo satelitskim snimkama.

Ugljen dioksid deluje kao izolator i utiče na rast temperature, ali je ključan i za rast biljaka.

– Sateliti su odlični za otkrivanje promena u pokrivenosti nekog područja lišćem i u suvim, toplim krajevima taj se učinak CO2 najviše očekuje – rekao je Randall Donohue koji je vodio istraživanje, prenosi Daily Mail.

Mnoga istraživanja pokazivala su povećanje vegetacije na globalnom nivou te se nagađalo koji su razlozi toga. Donohue kaže kako se to dosad povezivalo s očitim klimatskim promenama, poput rasta temperature u hladnijim krajevima ili povećanja padavina u sušnijim krajevima. Nagađalo se i o uticaju CO2, ali ga je bilo teško dokazati.

Dok neka područja mogu zabeležiti rast bilja povezan s rastom CO2, u drugim delovima to ne mora biti slučaj. Primer, prašume već imaju veliku pokrivenost lišćem. Zbog toga je i malo verovatno da će se rastom nivoa CO2 ona povećati. S ovim rastom zelenila moguće je i da će se na određenom području promeniti sastav biljaka.

– Drveća dolaze na travnata područja i to bi moglo biti povezano s učinkom CO2 – kaže Donohue i dodaje da bi stabla s dubokim korenjem zbog rasta nivoa CO2 mogla više profitirati od travnatih površina.

 

Izvor: 24sata.hr