Mozak obrađuje drugačije vokalnu i instrumentalnu muziku

Naučnici su analizirali aktivacije delova mozga pri slušanju Shadowsa, Beatlesa i Vivaldija.

Grupa naučnika iz Finske, Danske i Velike Britanije razvila je novu metodu za proučavanje obrade muzike u mozgu tokom realne situacije slušanja. Kombinacijom oslikavanja mozga i računarskog modeliranja, pronašli su područja u auditornim, motoričkim i limbičkim regijama koja se aktiviraju tokom slobodnog slušanja muzike. Nadalje, uspeli su i odrediti razlike u obradi između vokalne i instrumentalne muzike.

Ova nova metoda pomaže nam pri razumevanju složene dinamike mreža mozga i obrade teksta pesama. Studija je objavljena u časopisu NeuroImage. Koristeći funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI), tim istraživača na čelu s doktorom Vinoom Allurijem, s finskog Univerziteta Jyväskylä, snimao je "odgovore mozga" učesnika koji su slušali muziku različitih žanrova, poput Vivaldija, Milesa Davisa, Booker T & the M.G.'s, The Shadows, Astora Piazzolla i Beatlesa.

Putem sofisticiranih računarskih algoritama analizirali su njihov muzički sadržaj kako bi ekstrakovali njihova obeležja – boju zvuka, ritam i tonalitet. Savremenom metodom kros-validacije postepeno su locirali aktivirana područja mozga koja su bila zajednička različitim muzičkim nadražajima.

Rezultati pokazuju kako su određena područja auditornih, motornih i limbičkih regija aktivirale sve vrste muzike. Tokom slušanja još su aktivirana i područja medijalne orbitofrontalne regije i prednjeg cingularnog korteksa, inače važne za procene samog sebe i estetske sudove.

Još je jedan zanimljiv nalaz da se vokalna i instrumentalna muzika obrađuje drugačije. Posebno, muzika s tekstom pomerala je obradu muzičkih obeležja prema desnom auditornom korteksu, što nagoveštava dominaciju leve hemisfere u obradi teksta. Takav je nalaz u skladu s prošlim istraživanjima, no sad je prvi put pokazan tokom kontinuiranog slušanja muzike.

"Ova nova metoda pruža snažno sredstvo za predviđanje odgovora mozga na muziku, govor i druge zvukove kroz različite kontekste", kaže doktor Vinoo Alluri.

 

Izvor: vidi.hr