'Mozak' uzgojen od matičnih ćelija koji podseća na mozak embriona mogao bi se koristiti za istraživanje i modeliranje raznih bolesti i testiranje nekih novih lekova.
Austrijski naučnici uspeli su u laboratoriji uzgojiti sićušni ljudski mozak, veličine zrna graška, koji će moći poslužiti kao alat na kome će promatrati kako se mozak inače razvija u materici, ali i poboljšati razumevanje neuroloških i mentalnih poremećaja.
Sićušni 'cerebralni organoid', odnosno tkivo koje podseća na mozak, sastoji se od slojeva ćelija mozga s jasnim delovima koji podsećaju na one kod nerazvijenih, embrionalnih mozgova. Ovakav mozak ima i delove korteksa, hipokampusa i mrežnice, a uzgojili su ga od matičnih ćelija.
Naučnici navode kako će ovo koristiti biolozima koji će proučavati kako se u mozgu razvijaju stanja poput autizma ili shizofrenije, odnosno kako u ranoj fazi razvoja nastaju neki od poremećaja, piše Guardian. Uz to, koristiće organoide i u razvoju i testiranju lekova. Sada se za to koriste razne životinje ili izolirane ćelije, dok bi ovo omogućilo testiranje u 'ljudskim uslovima'.
Naučnici u Beču od matičnih ćelija su razvijali ćelije mozga koje su narasle do veličine 3-4 mm. Glavna autorka studije objavljene u časopisu Nature, Madeline Lancaster, rekla je kako imaju fantastičnu moć samoorganizovanja, ako se pravilno hrane. Tkivu koje se razvijalo nedostajao je mali mozak, odnosno deo koji je zadužen za kretanje i održavanje ravnoteže te govor, no to nije iznenadilo naučnike, jer se taj deo razvija kasnije, prenosi New Scientist.
Ćelije koje su se razvile bile su funkcionalne, rekao je Jürgen Knoblich, a kako bi pokazali koliko su korisne za proučavanje bolesti, udružili su se sa naučnicima iz Edinburgha i uzgojili tkivo koje je simuliralo razvoj mikrocefalije, bolesti gde mozak naraste na puno manju veličinu od normalne.
Knoblich kaže kako je cilj tima uzgojiti veće organoide i modeliranje većeg broja bolesti. Trenutno ne mogu uzgajati veće strukture jer hrana i kiseonik, koji su potrebni za rast, ne mogu doći do središta organoida dok raste. Kako bi stvorili veći mozak trebali bi napraviti i nekakvo snabdevanje krvi. No, naučnici kažu i da nije verovatno da bi mozak mogao narasti i biti tako kompleksan da razvije neke više funkcije. Dodaju da im nije ni bio cilj razvijati delove mozga koji bi se mogli zameniti, ili čak celi mozak.
Izvor: 24sata.hr