Napravili “nacrt za univerzalnu vakcinu”

Naučnici iz Londona kažu da su napravili 'nacrt za univerzalnu vakcinu' koja se zasniva na reakciji T-ćelija koje štite telo. Vakcine možda nećemo čekati predugo.

Britanski naučnici ostvarili su veliki napredak u potrazi za univerzalnom vakcinom protiv gripa, koja uključuje čak i buduće opasne tipove virusa. Odgovor je celo vreme ležao u našim telima.

Virus gripa stalno se menja i sezonske vakcine brzo postanu beskorisne te se trebamo vakcinisati svake godine. No, tim iz Londona kaže da je napravio 'nacrt' za univerzalnu vakcinu, a svoje otkriće su objavili u časopisu Nature.

Osnova za vakcinu, koja bi mogla biti prava revolucija, postavljena je u britanskoj studiji nakon pandemije svinjskog gripa 2009. godine, piše Russia Today. Grip može brzo promeniti proteine na površini virusa, ali materijal u unutrašnjosti je zajednički mnogim sojevima bolesti. Naučnici veruju da bi napad na jezgro mogao biti put za razvoj univerzalne vakcine. Ključan deo su bile T-ćelije kao deo imunološkog sistema, a za koje se smatra da mogu prepoznati proteine u jezgru virusa. Zbog toga su i koristili svinjski grip 2009. godine kako bi testirali teoriju.

Svinjski grip bilo je novi virus, a naučnici su pratili nivoe T-ćelija kod studenata i osoblja Kraljevskog koledža u Londonu. Što je viši nivo ćelija bio, to su bili blaži simptomi. Naučnici su tada mogli videti koji je deo virusa bio pod napadom. Profesor Ajit Lalvani za BBC je rekao kako je ovo nacrt za vakcinu.

– Znamo tačnu podgrupu imunološkog sistema i identifikovali smo ključne fragmente u jezgru virusa, što bi trebalo biti uključeno u vakcinu. U ovom slučaju, vakcina je udaljena oko pet godina. Imamo znanje i znamo šta treba biti uključeno – rekao je Lalvani.

U ovom slučaju bi se preduzeo drugačiji proces, nego kod klasičnih vakcina, kojima je cilj podstaknuti proizvodnju antitela. No, uspeh bi bio ogroman jer grip godišnje ubije između 250.000 i 500.000 ljudi, a moguća je i pojava novih pandemija.

Naučnicima će izazov biti podstaknuti dovoljno veliku proizvodnju T-ćelija koje će zaštititi telo i trajati.

– Ovakav učinak ne može biti dovoljno jak jer inače ne bismo imali pandemija. To neće rešiti sve probleme gripa, ali moglo bi se dodati brojnim vakcinama – rekao je John Oxford sa Univerziteta Queen Mary i dodao da će biti dug put od naučnog rada do vakcine koja radi.

 

Izvor: 24sata.hr