Godine vežbanja uzrokuju strukturne promene u mozgu balerine koje joj pomažu da održi ravnotežu u pirueti, pokazalo je naučno istraživanje koje može pomoći u lečenju hroničnog poremećaja ravnoteže.
Snimke mozga profesionalnih balerina otkrivaju razlike u odnosu na druge u dva područja mozga: jednom koje obrađuje informacije iz organa za ravnotežu poput unutarnjeg uha i drugog koje je odgovorno za osećaj nestabilnosti i zanošenja.
Za razliku od balerina većina ljudi se nakon iznenadne vrtnje neko vreme zanosi u stranu i ima osećaj nestabilnosti. To je zbog toga što komore ispunjene tečnosti u uhu koje osećaju pokret rotacije glave minijaturnim dlačicama registruju kretanje tečnosti. Tečnost se još neko vreme kreće nakon što se pokret završi što i nakon zaustavljanja stvara osećaj kretanja odnosno osećaj zanošenja.
Balerine mogu izvesti višestruke piruete na vrhu jednog prsta bez gubitka ravnoteže što je dugo zbunjivalo naučnike. Balerine mogu uvežbati održavanje ravnoteže nakon okreta pa smo se pitali možemo li istu metodu koristiti kako bismo pomogli našim bolesnicima, kazao je Barry Seemungal s medicinskog odseka londonskog kraljevskog univerziteta o istraživanju čiji su rezultati objavljeni u časopisu Cerebral Cortex.
Za potrebe istraživanja Seemungal i njegov tim su u mračnoj sobi okretali na stolicama 29 balerina i 20 veslačica slične dobi i konstitucije. Potom se ispitivalo trajanje osećaja vrtnje nakon što je stolica zaustavljena i uočeno je da je kod balerina taj osećaj trajao puno kraće.
Naučnici su uz to snimali mozak žena nuklearnom magnetskom rezonancijom i otkrili su da je deo malog mozga koji obrađuje signale iz organa za održavanje ravnoteže manji kod plesačica. Mozak balerina prilagođava se godinama vežbanja kako bi ugušio te informacije, kaže Seemungal objašnjavajući da upravo to omogućava balerinama da nastave plesati nakon što se okrenu u pirueti i da dovrše ples bez gubitka ravnoteže. Inače, svaka četvrta osoba jednom tokom svoga života pati od osećaja hronične nestabilnosti.
Izvor: 24sata.info