Mozak je uzročnik svih hroničnih oboljenja

Naučnici su uvereni da hronični bolovi imaju direktnu vezu sa mozgom, odnosno da su sve to manifestacije bolesti mozga.
Ljudi širom sveta pate od hroničnih bolova – od bolova u zglobovima, preko migrene do bolova u abdomenu.
Univerzitet američke države Kalifornija u Los Anđelesu /UCLA/ razvija međunarodnu bazu podataka sa snimcima mozga stotina pacijenata, koji se žale na hronične bolove.
Do sada na snimcima imaju ljude iz Severne Amerike i Evrope. Cilj je da se ubrza istraživanje i razvoj boljih načina za lečenje hroničnih bolova.
Hronični bolovi su često uzrokovani takozvanim nervoznim ili iritabilnim crevima, sindromom poznatom i po skraćenici I-B-S. Reč je o hroničnom oboljenju za koje trenutno ne postoji lek.
Gastroenterolog sa UCLA-a Emeran Majer kaže da ta bolest nije jedini uzrok hroničnog bola u telu. I pacijenti često mogu samo da pate.
Jedna od velikih stvari u istraživanju bola je nemogućnost da se napravi prekretnica u tretmanu bola.
Ulažući napore da pronađe nove načine lečenja, Majer radi na novom polju istraživanja, koje povezuje hronični bol sa biološkim promenama u mozgu.
"Openhajmer centar" za neurobiologiju stresa na UCLA-u "domaćin" je prve standardizovane baze podataka snimaka mozgova povezanih sa hroničnim bolom – navode američki mediji.
Sada su brojni naučnici saglasni sa konceptom da je hronični bol zapravo oboljenje mozga. Može da počne bilo gde u telu gde imamo akutni bol, ali kada on postane hroničan – on postane bolest mozga.
Kirsten Tiliš iz Odeljenja za digestivne bolesti na UCLA-u kaže da baza podataka omogućava lekarima da zauzmu više holistički pristup u istraživanjima hroničnog bola.
"Jedan od propusta zapadne medicine jeste način na koji razmatramo ljudsko telo i kako smo raspodelili istraživanje u manje delove koji funkcionišu u većoj meri nezavisno.
Majer kaže da zapadni naučnici počinju da pažljivije razmatraju način na koji um, telo i prirodno okruženje utiču jedni na druge i da je njegova baza podataka jedan od primera toga.
U bazi podataka na UCLA trenutno se nalaze snimci mozga više od 500 pacijenata.

 

Izvor: avaz.ba