Britanski antropolozi su pomoću matematičke metode, koju biolozi obično koriste u istraživanju evolucije vrsta, stvorili neku vrstu "evolucijskog stabla" čuvene bajke o Crvenkapici.

Jamie Tehrani, antropolog sa britanskog Univerziteta Durham, predvodio je istraživanje koje je pokazalo kako bajka o Crvenkapici deli isti antički koren sa bajkom o vuku i sedam jarića.

"Ovo je nalik na istraživanje u kojem biolog pokazuje kako ljudi i majmuni dele zajedničkog pretka, ali su evoluirali u različite vrste", kaže Tehrani.

Bajka o vuku i sedam jarića potiče još iz prvog veka naše ere, a popularna je u Evropi i na Bliskom istoku, dok se Crvenkapica pojavila nekih hiljadu godina kasnije.

Bajku su objavila braća Grimm u 19. veku, ali njeni koreni potiču od narodnog predanja u Francuskoj, Austriji i severnoj Italiji.

Različite verzije bajke pričaju se i širom Afrike i Azije.

Kako bi otkrio istoriju bajke, Tehrani je koristio filogenetsku analizu njenih 58 različitih verzija, fokusirajući se na 72 varijable povezane sa glavnim likovima. Na osnovu rezultata stvoreno je stablo koje prikazuje grananje bajke kroz istoriju.

"Postoji čuvena teorija da arhaična verzija Crvenkapice vodi poreklo iz kineskog predanja, pre nego se proširila na zapad. Moja analiza prikazuje kako se kineska verzija zapravo razvila iz evropskog narodnog predanja", rekao je Tehrani, koji je istu tehniku primenio i na druge narodne priče te se nada kako će na taj način rasvetliti antičke migracije naroda.

 

Izvor: klix.ba