Odgovori na pitanje ljudske evolucije nikad nisu bili jednostavni i lagani, no najnovija DNK analiza prastarih kostiju pronađenih u Španiji, dovela je u pitanje gotovo sve što mislimo da znamo o ljudskoj evoluciji.
Tajne čovekovog porekla možda se kriju na severu Španije, u Jami kostiju, na arheološkom nalazištu Atapuerka, odnosno pećini koja se nalazi nešto više od desetak metara pod zemljom. Nova DNK analiza tih prastarih kostiju podigla je više pitanja nego dala odgovora.
– Upravo sad mi smo zapravo postavili jedno veliko pitanje – ističe antropolog Matthias Meyer s Instituta za evolucijsku antropologiju na univerzitetu Max Planck u Nemačkoj.
Jama kostiju zapravo je otkrivena još u 70-im godinama 20. veka i naučnici je otad konstantno proučavaju. U njoj su pronađeni ostaci 28 čovekovih predaka i rođaka, a svi su bili klasifikovani kao Homo heidelbergensis, odnosno prethodnici Homo sapiensa i Neandertalaca.
Ovim dostignućem je prošireno znanje o ljudskoj genetici za oko 300.000 godina, navode naučnici te dodaju da je odiseja ljudske evolucije bila daleko komplikovanija nego što se priethodno mislilo.
– Sad možemo proučavati DNK ljudskih predaka koji su stari stotinama hiljada godina – rekao je Svante Pabo, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju, u Nemačkoj i jedan od autora studije objavljene u časopisu Nature.
Prethodna najstarija DNK sekvenca hominina – izraz koji označava ljude i njihove pretke, pripadala je devojčici koja je živela pre oko 80.000 godina i pripada6la misterioznoj azijskoj grupi, poznatoj pod imenom Denisovci.
Kako prenosi AFP, Sima de los Huesos (Jama kostiju) predstavlja najveću svetsku koncentraciju fosila hominina iz perioda pleistocena, od 700.000 do 100.000 godina. Pabo i njegov tim su očekivali da će analiza DNK pokazati da su imali zajedničkog pretka s Neandertalcima, no to nije bio slučaj.
Naučnici su uzeli dva grama koštanog praha s bedrene kosti i sekvencirali genom mitohondrijskog DNK (mtDNK) koji se prenosi linijom majke. Rezultat su uporedili s genomom modernog čoveka, majmuna, Neandertalaca i Denisovaca.
Ostali su iznenađeni kad su otkrili da su španski hominini zapravo bili u bližem srodstvu s geografski udaljenim Denisovcima, nego Neandertalcima, s kojima imaju morfološke sličnosti, prenosi Dnevnik.hr.
– Neočekivani rezultati ukazuju na kompleksnost evolucije Neandertalaca i modernog čoveka – naveo je Juan-Luis Arsuaga, direktor Centra za istraživanje ljudske evolucije i ponašanja u Madridu.
Izvor: 24sata.info