Svemir bi u svakom trenutku mogao da se uruši, što bi značilo da će se sve u njemu, uključujući i nas, pretvoriti u malu tvrdu kuglu.
Proces je možda već počeo negde u kosmosu i “jede” ostatak svemira, kažu teoretski fizičari.
O ovom konceptu raspravlja se već neko vreme, ali danski naučnici tvrde da su to i dokazali matematičkim jednačinama.
Osnova ove hipoteze je da će se pre ili kasnije dogoditi drastična promena sila u univerzumu zbog čega će svaka čestica postati ekstremno teška.
Sve – svako zrno peska, svaka planeta i svaka galaksija – postaće milijardu puta teži nego sad.
Nova težina će dovesti do sabijanja materijala u malu kuglu, a svemir kakav poznajemo će prestati da postoji.
Ovaj nasilni proces poznat kao “promena faza” sličan je onom što se događa kada se na primer, voda pretvara u paru, ili magneti pregreju i izgube svoju moć.
Prema takozvanoj Higsovoj teoriji, promena faza, poput te, desila se u jednoj desetini milijarditog dela sekunde posle Velikog praska, zbog čega je došlo do pomeranja u kontinuumu prostor-vreme.
Tokom te promene, prazan prostor je ispunjen nevidljivom supstancom koju poznajemo kao Higsovo polje.
Neke elementarne čestice su u interakciji sa ovim poljem i u tom procesu dobijaju energiju poznatu kao masa čestice.
Koristeći matematičke jednačine, istraživači sa Univerziteta u Južnoj Danskoj otkrili su da Higsovo polje možda postoji u dva stanja, baš kao što materija može da postoji u tečnom ili čvrstom.
U drugom stanju, Higsovo polje je na milijarde puta gušće nego što su naučnici ranije mislili.
Ako takvo stanje Higsovog polja postoji, onda se “balon” takvog stanja može iznenada pojaviti u određenom delu svemira u bilo kom trenutku, slično pojavljivanju mehurića na površini ključale vode.
Balon bi se zatim širio brzinom svetlosti prodirući u sav prostor i pretvarajući Higsovo polje iz stanja u kom je sad u novo.
Sve elementarne čestice unutar balona dostigle bi masu daleko veću od one koju su imale van balona i međusobno bi se privlačile.
“Mnoge hipoteze i proračuni predviđaju takvu promenu faza, ali postoje određene nesigurnosti kada je reč o ranijim proračunima”, kaže Džens Krog, student Univerziteta u Južnoj Danskoj.
“Sada smo izveli mnogo preciznije proračune i videli smo dve stvari: da, svemir će se verovatno urušiti i: urušavanje je još verovatnije, nego što su raniji proračuni predviđali.
Promena faza počeće negde u svemiru i širiće se od te tačke. Možda je urušavanje već negde počelo i sada ‘jede’ ostatak kosmosa. Možda se neće dogoditi ni za milijardu godina. Mi to ne možemo znati”.
Takođe, moguće je da do promene faza neće ni doći.
Ukoliko svemir sadrži neke nama nepoznate čestice, cela osnova ovog predviđanja biće netačna, budući da se ono zasniva samo na poznatim elementarnim česticama.
Izvor: b92.net