Kada biste morali pogađati ko je, prema Wikipediji, najuticajnija osoba u istoriji, vrlo verovatno biste prvo pomislili na Isusa, Aristotela, Napoleona ili eventualno Hitlera.
Međutim, ako je suditi prema rezultatima nove analize, čak i kada biste za pogađanje dobili celi dan, sigurno ne biste pogodili – zato što verovatno nikada niste ni čuli za tu osobu. Naime, jedno novo istraživanje naučnika s više evropskih univerziteta pokazalo je da je najuticajnija osoba u istoriji švedski botaničar Carl Linnaeus koji je krajem 18. veka izumeo sistem klasifikacije biljaka i životinja.
Nema sumnje da ste na ovaj zaključak odmahnuli rukom ili glavom u neverici. Ali rezultat do kojeg su došle mudre glave nije baš sasvim bez osnova. Naime, Wikipedia je u principu mreža, a svaka njena stranica je čvor u toj mreži. Linkovi među stranicama zato su i linkovi među čvorovima. Čvorovi koji imaju najviše linkova uglavnom su najvažniji.
U svojem novom istraživanju naučnici su uz pomoć nekoliko algoritama, sličnih onima koje Google koristi kako bi odredio najvažnije rezultate pretraživanja, obradili verzije Wikipedije na 24 jezika. Algoritmi su prebrojali čvorove, njihove veze i udaljenost među njima. Time su zapravo analizirali koje su stranice najviše uticale na druge stranice mreže te konačno došli do rang liste najvažnijih ličnosti.
Algoritam 'PageRank', kakav koristi Google, na prvo je mesto izbacio Linnaeusa. Tek nakon njega redom slede ličnosti s čijim bismo se pozicijama u vrhu uglavnom mogli složiti: Isus, Aristotel, Napoleon, Hitler, Cezar, Platon, Shakespeare, Einstein i Elizabeta II.
Prema algoritmu '2D Rank' Hitler je zaseo na prvo mesto, a za njime slede: Michael Jackson, pevačica Madonna, Isus, Beethoven, Mozart, Benedikt XVI, Aleksandar Veliki, Darwin i konačno Obama.
Patrijarhalna zapadnocentričnost
Šta se još zanimljivo može iščitati iz ovih lista? Prvo što upada u oči jeste hronični manjak žena – samo su se dve uspele ugurati među prvih dvadeset mesta. Drugo je to da nema ni poznatih ličnosti iz nezapadnjačkih kultura, primer Muhameda, Gandhija ili Maoa. Drugim rečima, popisom najvažnijih, s retkim izuzecima, dominiraju zapadnjaci rođeni nakon 17. veka.
To, naravno, ne iznenađuje jer su žene tokom većeg dela istorije imale vrlo slabe izglede da postanu istorijske ličnosti. Prema autorima studije najviše istaknutih žena ima u državama u kojima se govori engleski, tajlandski, hindi, švedski i hebrejski, a najmanje u kojima se govori grčki, korejski, persijski i kineski.
Isto bi se u dobroj meri moglo reći i za nezapadnjačke ličnosti koje su kroz istoriju uglavnom bile globalno marginalizovane.
Ovakve zaključke potvrđuje i geografska karta razdeobe uticajnih osoba na kojoj su najtamnija područja ona koja su ih dala najviše – predvode ih Velika Britanija i SAD.
Izvor: tportal.hr