Naučnici MIT-a veruju da bi mogli iskoristiti nedavno otkriveni fenomen sićušnih poremećaja u magnetskoj orijentaciji pod nazivom skirmioni, koji su vrtlozi spinova, magnetskih momenata, koji se javljaju u materijalima sa kiralnim magnetizmom.

Tim virtuelnim česticama koje se pojavljuju na tankom metalnom filmu usendvičenom sa filmom drugačijeg materijala može se manipulisati i upravljati korišćenjem električnih polja, pa mogu dugotrajno skladištiti podatke bez daljeg dodavanja energije.

Profesor inženjerstva i nauke materijala MIT-a Geoffrey Beach koji je dokumentovao postojanje skirmiona 2016. godine, sada je u saradnji sa svojim timom eksperimentalno demonstrirao da može kreirati te čestice kada god želi na bilo kojim lokacijama, što je nov važan iskorak u njihovom korišćenju za potrebe skladištenja podataka.

U naučnom radu objavljenom u publikaciji Nature Nanotechnology, naučnici MIT-a i njihove kolege iz Nemačke demonstriraju kako se sistem fokusira na graničnu zonu između atoma čiji su magnetski polovi usmereni ka jednom smeru i onih koji su usmereni ka drugom.

"Ta granična područja mogu se kretati unazad i napred unutar magnetskog materijala", navodi Beach.

Ključna stvar u kreiranju skirmiona na željenim lokacijama, leži u nedostacima (defektima) materijala. Uvođenjem specifične vrste defekta na magnetskom sloju, skirmioni se kače na određene lokacije površine. Te površine sa namernim oštećenjima mogu se potom koristiti kao upravljive površine zapisivanja za podatke enkodirane u skirmionima, pa su naučnici zaključili da nesavršenosti materijala, umesto da predstavljaju problem, u ovom slučaju donose korist.

"Najvažnija karika koja je nedostajala za pretvaranje skirmiona u medij za praktično skladištenje, bio je način za njihovo kreiranje kada i gde trebate", navodi Beach. "Iz tog razloga ovo je veliko otkriće“.

Pre nego što se ovaj sistem nađe u skladištenju naših gadgeta naučnici će morati pronaći efikasniji način za čitanje podataka nakon što su skladišteni ovom metodom. To se zasad može postići samo korišćenjem sofisticirane rendgenske magnetske spektroskopije, ali to zahteva previše kompleksnu i preskupu opremu da bi se mogla naći u našim računarima. Iz tog razloga naučnici sada rade na pronalaženju drugih načina za povrat informacije, koji bi se mogao skalirati za praktične potrebe.

 

Izvor: vidi.hr