Startup firma razvija solarne ploče bazirane na silicijumskim nanožicama.

Nastojeći smanjiti cene solarnih ploča, startup firma Bandgap Engineering iz Woburna, Massachusetts, razvija solarne ćelije zasnovane na silicijumskim nanožicama, koje mogu poboljšati performanse i smanjiti cene konvencionalnih solarnih ćelija.

Bandgap kaže kako se njihove nanožice mogu izrađivati korišćenjem postojećih proizvodnih alata, a osnovno poboljšanje dolazi od karakteristike da se pojačava izlazna energija iz solarnih ploča, povećanjem količine svetla koje ćelija može apsorbovati.

Povećanje apsorpcije svetla, može omogućiti proizvođačima korišćenje tanjih silicijumskih wafera, čime se redukuje najveći deo troškova u proizvodnji solarnih ploča.

Ove promene mogu dovesti do solarnih ploča koje će konvertovati više od 20 posto sunčeve energije u električnu struju, za razliku od dosadašnjih koje su efikasne 15%, a troškovi proizvodnje i postavljanja iznose 1 dolar po wattu, što je znatno niže od troškova postojećih ploča,  koji iznose nekoliko dolara po wattu (zavisno od veličine i vrste).

Tokom operativnog životnog veka ovog sistema, troškovi mogu iznositi između 6 i 10 centi po kilowattsatu, što je prema rečima Bandgapa još uvek više od cene kilowattsata koji se dobija prirodnim gasom u SAD-u, no iznosi dovoljno malo da se isplati uključiti u energetske sisteme širom sveta, posebno u onim područjima gde je cena kilowattsata energije znatno veća (u Hrvatskoj je cena kilowattsatta u proseku oko 17 centi, što znači da bi se isplatilo graditi solarne elektrane koje bi koristile novu tehnologiju solarnih ploča. Naravno tu nisu ukalkulisani troškovi transporta, carine, PDV-a i druga davanja obavezna za uvozne proizvode, no kada bi se kod otvorila fabrika koja bi proizvodila nove panele, veruje se da bi to uveliko pomoglo kolapsirajućem energetskom sistemu).

U međuvremenu Bandgap razvija ovu tehnologiju još dalje, sa krajnjom namerom da se troškovi proizvodnje solarnih ploča i cene kilowattsata energije proizvedene njima doslovno prepolove.

Na žalost, ovaj projekat se još uvek nalazi u istraživačkoj fazi, te bi moglo proći još nekoliko godina dok nove ploče stignu na komercijalno tržište, a jedna od najvećih poteškoća je precizno upravljanje svakom od više miliona nanožica, što je prva stvar koju treba do kraja rešiti kako bi se troškovi proizvodnje doista mogli smanjiti na željeni nivo.

Mada bi se teoretski novim ćelijama moglo omogućiti efikasnost od 60% proizvodnje struje od konvertovane solarne energije, firma za početak želi usavršiti tehnologiju koja će omogućiti 38% efikasnosti.

 

Izvor: vidi.hr