Rover Curiosity odradio je prvu analizu uzorka Marsovog tla koji je uzeo u krateru Gale.
Minerali koje je analizirao instrument na Curiosity roveru pod nazivom CheMin (Chemistry and Mineralogy instrument), predstavljaju veliki korak u našem razumevanju sastava prašine i zemlje tla Marsa.
CheMin je nakon sprovedene analize uzorka tla pomoću rendegenske difrakcije identifikovao minerale koji otvaraju saznanje u istoriju crvene planete.
Rendgenska difrakcija je analitička metoda određivanja kristalografske strukture, hemijskog sastava i fizičkih osobina materijala koja se temelji na promatranju intenziteta rasutih rendgenskih zraka u funkciji upadnog ugla, polarizacije, talasne dužine ili energije.
Svaki mineral beleži uslove u kojima je formiran, pa se recimo u slučaju minerala dijamanta i grafita koji imaju isti hemijski sastav, prema potpuno drugačijim strukturama i svojstvima može otkriti način njihovog nastanka.
Do sada su se takvi testovi mogli raditi isključivo u naučnim laboratorijima, no tehnologija koju je razvila NASA je sistem drastično smanjila, kako bi se mogao koristiti "na terenu", a osim u sastavu Marsovog rovera, slični uređaji će se uskoro primenjivati i na Zemlji za potrebe geoloških, arheoloških i drugih vrsta istraživanja.
Uzorak koji je analiziran je bila zemlja koja se sastojala od prašine i peska, a naučnici su ga nazvali "Rocknest". Uzorak je tretiran kroz sito instrumenta kako bi isključio čestice veće od 150 mikrometara.
Za razliku od uzorka konglomeratne stene analizirane pre nekoliko nedelja, stare nekoliko milijardi godina, koja je indicirala na tekuću vodu, materijal koji je analizirao CheMin reprezentuje moderne procese na Marsu.
"Velik deo Marsa je prekriven prašinom, a mi smo imali nekompletirane podatke njegove mineralogije", rekao je David Bish, naučnik sa Univerziteta Indiana. "Sada znamo kako se radi o bazaltnom materijalu sa značajnim količinama feldspata (grupe minerala od kojih se sastoje stene i 60% kore Zemlje), piroksina i olivina, koji nismo očekivali. Otprilike pola uzorka se sastoji od vulkanskog stakla ili produkata nastalih razgradnjom stakla".
Bish navodi kako su ovi materijali konzistentni s inicijalnim idejama naučnika da depoziti u Gale krateru beleže tranziciju kroz vreme u rasponu od vlažne do suve sredine.
"Drevne stene ukazuju na tekuću vodu, dok su minerali u mlađoj zemlji konzistentni s limitiranom interaktivnosti s vodom", kaže Bish.
Naučnici takođe navode kako je tlo unutar Gale kratera u kojem je Curiosity sleteo, po sastavu vrlo slično vulkanskom tlu na Havajima.
Izvor: vidi.hr