Uragana kao što je Sandy biće sve više?

Hibridni, spori uragani poput monstruma Sandy još uvek nisu dobro istražena pojava, međutim, prema nekim pokazateljima, sa globalnim zagrejavanjem moglo bi ih biti sve više.

Sandy je hibrid zimskih oluja sa zapada, arktičkog sistema sa severa i tropskih uragana sa istoka. Po ukupnoj kinetičkoj energiji i teritoriji koju je pokrila najveća je oluja koja je u poznatoj istoriji zahvatila severoistočne obale SAD-a. Njegovi vetrovi, koji dostižu postojane brzine od oko 150 km na sat, prostiru se na oko 780 km od središta. Prema Odseku za istraživanje uragana američke agencije National Oceanic and Atmospheric Administration (HRD), najveća opasnost koju stvara Sandy su poplave. HRD razorni potencijal uragana rangira na lestvici od 0 do 6. Sandyini vetrovi trenutno su na 2,4, međutim plima i talasi su na 5,7, što je nešto gore od uragana Isabel iz 2003. koji je dobio ocenu 5,6. Američki National Hurricane Center (NHC) upozorava da bi nivoi vode u New Yorku i Long Islandu mogu narasti za oko 3,3 metra.

Spore, dugotrajne oluje

Naučnici očekuju da bi Sandy SAD-om mogao harati još danima zbog vremenskih sistema koji blokiraju, odnosno usporavaju njegovo kretanje. Kerry Emanuel s Massachusetts Institute of Technology (MIT) smatra da bi klimatske promene u budućnosti mogle stvarati sve više takvih situacija. 'Očekujemo da će se uragani u budućnosti kretati sporije nego danas', rekao je.

Oluje karakteristične za ovaj deo sveta obično se relativno brzo kreću prema unutrašnjosti, gde gube snagu i vodu. No spori uragani poput Sandy razaraju priobalna područja izlivajući obilne padavine na malom području i uzrokujući velike poplave. 'To pomera kiše prema obalama i istovremeno povećava njihove količine', kaže Emanuel.

Mada spori uragani još uvek nisu dobro istraženi, budući da, kako kaže Emanuel, 'naučnici još nisu odradili svoj domaći zadatak', nova istraživanja pokazuju da su plimni talasi  izazvani atlantskim olujnim sistemima u porastu, delimično i zbog zagrejavanja okeana.

Kako nastaju hibridi poput Sandy?

U nedavnom razgovoru za Slate.com Emanuel je objasnio da uragani i zimske oluje svoju energiju crpe iz potpuno različitih izvora. 'Uragane pokreće isparavanje morske vode, a zimske oluje horizontalne razlike u temperaturama atmosfere', rekao je. 'Hibridne oluje sposobne su crpiti energiju iz oba izvora. Zbog toga mogu biti tako moćne.'

Američki stručnjak kaže da je ključni klimatski faktor koji utiče na brojnost i snagu uragana zagrejavanje mora. 'Priobalne vode ove su godine toplije nego što je to uobičajeno. To znači da je u atmosferi više vodene pare. Sandy će sigurno proizvesti više kiše nego što bi stvorio da pored obala nemamo ove tople vode', rekao je Emanuel i upozorio da su padavine veći problem nego što se uobičajeno misli. 'Drugo najveće razaranje na celoj zapadnoj hemisferi izazvao je uragan Mitch 1998. upravo zahvaljujući poplavama. Ova razaranja nisu izazvali vetrovi, pa čak ni plima, već bujice koje su odnele 11.000 života u Centralnoj Americi (još 11.000 se smatra nestalima). Ne podcjenjujte ulogu kiša u celoj priči', rekao je.

Prema Emanuelu za sada je još uvek teško jasno odgovoriti na pitanje hoće li se broj i snaga hibridnih uragana s klimatskim promenama povećavati. 'Neki modeli predviđaju njihovo jačanje, dok drugi ukazuju na suprotnu mogućnost', objasnio je.

Zimske oluje jačaju kada jačaju razlike u temperaturi atmosfere. Na nivou tla Arktik se zagrejava brže od tropskih područja pa će te razlike slabiti. Međutim, više u atmosferi tropi se zagrejavaju brže pa bi razlike trebale jačati.

No kakve god bile klimatske prognoze, naučnici se slažu da je sve veći broj ljudi ugrožen uraganima.

Jeffrey Donnelly iz Woods Hole Oceanographic Institution u Massachusettsu kaže da se veliki broj ljudi i resursa nalazi na putu razornih oluja. 'Izgradili smo gradove na plažama. Nivoi mora rastu, a to podrazumeva veće olujne plimne talase', rekao je Donnelly.

'Čini nam se da će događaja sličnih ovome biti puno više, nezavisno od klime', rekao je Emanuel i zaključio: 'Čak i kada bi klima ostala konstantna, možemo očekivati da ćemo videti mnogo više šteta.'

 

Izvor: tportal.hr