Naučnici razvijaju snažne robote koji će se moći provlačiti kroz rupe i menjati svoje oblike.
Do sada ste se već mogli susretati s robotima koji su dolazili u oblicima ljudi, četveronožnih životinja, pauka, zmija, ptica i insekata, pa nas uopšte ne čudi što su naučnici MIT-a odlučili pokrenuti liniju robota crva.
Ideja o crvolikim robotima zapravo i nije tako bizarna i neprimjenjiva, jer se njihovim razvojem zapravo imitiraju mišićne karakteristike crva koji se kreću skupljanjem na jednoj strani i širenjem na drugoj, što zapravo rezultuje promenom njihovih oblika.
Ova karakteristika je posebno zanimljiva za razvoj budućih robota koji bi se mogli koristiti za spašavanje unesrećenih osoba i potragu za žrtvama nakon prirodnih katastrofa poput potresa i poplava, jer bi im te karakteristike mišića crva mogle omogućiti znatno veću pokretljivost u uslovima skučenosti prostora.
Robot koga su nazvali Meshworm koristi peristaltičke kretnje crva pomoću sistema žica i veštačkih mišića. Za svaki segment mišića naučnici su uvili žicu u dugu oprugu i potom sve te delove spojili u cevoliki oblik. Nakon toga su sve prekrili gustom plastičnom mrežom.
Za mišiće su koristili leguru nikla i titana jer se njihova struktura menja na 71,1 stepen celzijusa što skraćuje žicu, učvršćuje oprugu i stiska segment tela.
Svakim segementom se upravlja pomoću robotovog mikroprocesora, a mala baterija unutar robota stvara električnu struju koja prolazi kroz žicu, čiji otpor je zagrejava.
Naučnici su robotu takođe dodali i žičanu tetivu od glave do repa, kako bi fiksirali dužinu svoga "robocrva", a ona takođe sadrži mišiće, kako bi se robot mogao kretati levo-desno.
Meshworm robot se može kretati brzinom od samo nekoliko milimetara u sekundi, težak je samo nekoliko grama, no odnos snage u odnosu na težinu je fantastičan, pa su naučnici ustanovili kako nekoliko grama žice dužine par centimetara ima dovoljno snage da podigne čak 10 kilograma. Obzirom da je robot mekan i mogao bi se dodatno smanjivati, jedna od mogućih primena bi mu bila u medicinskoj endoskopiji, ili u sistemu praćenja funkcionisanja ljudskog tela u malim prostorima, poput ljudskih creva.
Što se tiče uvećanog modela, obzirom da je robot osetljiv na promene temperature, nije pogodan za korišćenje u požarima, no u svim drugim vrstama katastrofa bi mogao odigrati veliku ulogu, te obzirom na mogućnosti promene oblika i veliku snagu, pomagati u izvlačenju unesrećenih, ili uklanjati ruševine koje pritiskaju žrtve i onemogućuju im kretanje.
Naučnici kažu kako su Meshworma udarali čekićem, te je po njemu hodala osoba težine od 100 kilograma, a on je i dalje nastavio puzati.
Izvor: vidi.hr