Naučnici Južne svemirske osmatračnice (ESO) javljaju da su snimili dosad najveću eksploziju ogromne crne rupe.
Ovaj monstrum nazvan SDSS J1106 1939 od nas je udaljen više od 11,5 milijardi svetlosnih godina, nalazi se u središtu kvazara – klase ekstremno sjajnih galaksija, a ima masu tri milijarde puta veću od Sunca.
Prema Nahumu Aravu s Virginia Techa, koautoru istraživanja koje će biti predstavljeno u novom broju časopisa The Astrophysical Journal, eksplozija je najmanje pet puta snažnija od dosad poznatog rekorda. Arav i njegovi saradnici zabeležili su brzinu i svojstva toka materijala moćnim teleskopom ESO-a u Čileu.
'Nadali smo se da ćemo jednom videti tako nešto, međutim, ogromna moć toka ipak nas je iznenadila', rekao je Arav.
Stručnjaci procjenjuju da je SDSS J1106 1939 najmanje hiljadu puta masivnija od crne rupe koja se nalazi u središtu Mlečne staze te da stvara stotinak puta veću energiju od one koju ispušta cela naša galaksija. Nastala je u vreme kada je svemir bio star oko tri milijarde godina.
Naučnici se nadaju da će im novi rezultati omogućiti da pronađu odgovore na neka još uvek otvorena pitanja. Naime, računarski modeli ranog svemira obično stvaraju virtualni kosmos koji po svemu nalikuje našem osim u jednoj stvari – odnos mase crnih rupa u galaktičkim središtima i ostatka materije u galaksijama veći je u simulacijama nego u stvarnom svemiru. Astronomi veruju da se galaksije na neki način oslobađaju velikog dela mase koja bi inače završila u crnim rupama i pridonela njihovom rastu, međutim, do sada nisu uspeli objasniti na koji bi se način to moglo događati. Za takav proces potrebna je ogromna energija. Arav smatra da bi odgovore mogle ponuditi supermasivne crne rupe, energetski najmoćniji poznati objekti. Neke galaksije koje sadrže aktivne crne rupe poznate su kao kvazari i sjaje snažnije od svih ostalih tela u svemiru.
'Naše su simulacije pokazale da galaksije odgovaraju posmatranjima ako dozvolimo mogućnost da kvazari ispuštaju velike količine mehaničke energije', rekao je Arav.
Snimljena eksplozija otkriva proces u kome bi se mlade galaksije mogle rešavati mase. Naime, zabeleženi kvazar godišnje izbacuje materijale (uglavnom vodonik i helijum te druge elemente poput ugljenika u tragovima) 400 puta veće mase od našeg Sunca sa energijom koja je dva triliona puta veća od energije koju zrači Sunce, brzinom od 8.000 kilometara u sekundi, što je oko 2,6 posto brzine svetlosti. Ovaj proces može trajati od 10 do 100 miliona godina.
Arav kaže da bi to mogao biti razlog zašto galaksije imaju manju masu nego što bi trebale te zašto crne rupe u njihovim središtima imaju veličine koje imaju. No tačan mehanizam ovog procesa tek treba istražiti. Novo bi istraživanje takođe moglo odgovoriti na pitanje zašto u svemiru nema više ogormnih galaksija.
Izvor: tportal.hr