Naučnici gotovo svakodnevno dolaze do otkrića koja menjaju način na koji živimo. No ponekad, ali samo ponekad, oni dolaze to tako neobičnih ili neočekivanih otkrića, da doslovce ne znaju šta bi sa njima.
Neobičnih i neočekivanih otkrića, za koje se ljudi pitaju šta sa njima ima dosta, no donosimo vam pregled najzagonetnijih pet, koje je pobrojao portal Gizmodo.
1. Zbunjujuće karakteristike materijala
U januaru su naučnici sa MIT-a došli do novog otkrića u karakteristikama materije, igrajući se sa superohlađenim kompozitom urana, URu2Si2. Otkrili su kako nova karakteristika materijala krši nešto što oni zovu dvostrukom vremensko-prostornom simetrijom.
Šta to znači: normalna spomenuta simetrija kaže kako kretanje čestica izgleda jednako krećući se napred i nazad u vremenu. Kod magneta je nešto drugačije, jer se kod njih vreme mora dvaput okrenuti unazad, kako bi se dobila simetrija njihovog magnetskog pola.
Novi materijal zahteva četvorostruko okretanje vremena u nazad kako bi se postigla spomenuta simetrija. Zbunjeni ste? Ne brinite, jer su zbunjeni oko toga i naučnici sa MIT-a. Fenomen su otkrili, ali ne mogu objasniti šta je to, kako to radi ili šta to znači. Definitivno broj jedan na popisu.
2. Svemir teži manje nego što smo mislili
Ovo otkriće naslanja se na teoriju o tamnoj materiji. Naime, još 70-ih godina prošlog veka najveći svetski naučnici uhvatili su se ogromnog zadatka merenja ukupne mase svemira. Koristeći svoja znanja došli su do uznemirujućeg zaključka – svemir bi se trebao raspadati, jer nema dovoljno mase koja bi ga držala na okupu.
Onda su fizičari došli na ideju kako u svemiru mora postojati materija koju mi ne možemo videti – tamna materija. Jedini problem je u tome što tamnu materiju dosad niko nije otkrio pa problem sa nedostatkom mase i raspadanjem svemira ostaje.
3. Placebo efekt
Dajte pacijentu lažnu tabletu, objasnite mu da će ga ona izlečiti i često će to biti dovoljno da se njegovo zdravlje doista poboljša. To se naziva placebo efektom – kad pilula ili lek od ničega popravi zdravlje pacijenta. U teoriji, to je potencijalno vrlo moćna terapija.
Pravi problem ovde je što uz to otkriće ne ide i neka prava ili smislena primena, jer sam fenomen je slabo razumljiv naučnicima i jedino sugeriše biomehaničke, a ne samo psihološke efekte.
4. Ispod apsolutne nule
Naučnici su u jednom trenutku došli do zaključka kako se ništa ne može zamrznuti ispod apsolutne nule, odnosno −273.15 stepeni Celzijusa.
No, naučnici nemačkog instituta max Planck uspeli su ohladiti oblak gasa ispod te temperature u vakuumu. Problem je još jednom, šta sa tim saznanjem? Kako upotrebiti tako ohlađene čestice? Na to zasad nema odgovora.
5. Hladna fuzija
Još 1989. godine dvojica naučnika, Fleischmann i Pons, tvrdili su kako su postigli neverovatan rezultat – uspeli su zabeležiti nuklearnu fuziju na sobnoj temperaturi.
U trenutku kad je vest objavljena, postala je senzacija, no njihov eksperiment niko nije uspeo ponoviti, ali su podstaknuli mnoge naučnike da se pobliže pozabave hladnom nuklearnom fuzijom.
U teoriji, proces je moguć, ali uz suludo visoke temperature, koje bi ogolile elektronsku membranu atoma, koja sprečava spajanje dva jezgra. Kvantna fizika nadalje ističe kako je električno polje, koje odbija jezgra atoma jedne od drugih, probabilistično pa zbog toga postoji barem teoretska mogućnost spajanja jezgri atoma bez temperatura reda veličine onih koje beleži središte našeg Sunca.
To dovodi do konačnog problema – pošto niko ne razume proces hladne fuzije do kraja, ne može ga niti pretočiti u stvarnost. Nepotrebo je isticati kako bi energija iz reaktora hladne nuklearne fuzije rešila problem snabdevanja energijom na globalnom nivou. Zauvek.
Izvor: dnevnik.hr