Američki su naučnici nedavno objavili da su ostvarili davni san biomedicinara od kojeg se očekivalo da će pokrenuti pravu revoluciju u toj grani nauke – po prvi put u istoriji uspeli su klonirati specifične embrionalne matične ćelije ljudi (ESCs).
Prema novom radu, nedavno objavljenom u časopisu Nature, Shoukhrat Mitalipov, specijalista za reproduktivnu biologiju na Oregon Health and Science Universityju u Beavertonu, zajedno sa svojim kolegama konačno je stvorio ESCs ćelije i to potpuno normalne, sa jednim jezgrom, a ne sa dva kao što je to ranije napravljeno.
Matične ćelije su ćelije koje imaju sposobnost da se pretvore u razna tkiva u organizmu – od mišića srca, do mozga. Njima bi se tako mogla lečiti tkiva koja su razorena raznim teškim bolestima kao što su Parkinson, rak ili dijabetis. Embrionalne matične ćelije posebno su zanimljive jer imaju dva važna svojstva – kao prvo pluripotentne su, što znači da se mogu lako navesti da poprime bilo koju funkciju, a kao drugo mogu se neograničeno umnožavati.
Etičke dileme
No treba očekivati da će novi rad ponovno oživeti burne etičke rasprave kakve su se vodile kada su počela istraživanja embrionalnih ćelija. Naime, neki kritičari, naročito iz verskih krugova, tada su digli svoj glas protiv korišćenja embrionalnih ćelija uz obrazloženje da se takvim metodama uništava život. Drugi jak razlog je strah da bi se kloniranje embrionalnih ćelija moglo upotrebiti za kloniranje ljudi, što po Mitalipovu nije moguće. Pod ovim pritiskom brojni su se naučnici okrenuli istraživanju razvoja matičnih ćelija drugim metodama, pre svega iz rezervoara u odraslim organizmima kojima se dobijaju tzv. inducirane pluripotentne ćelije (iPS). Međutim, novi uspeh američkog tima pokazuje da embrionalne ćelije još ne treba potpuno otpisati naročito zato što su neke studije utvrdile da se iPS ćelije ne uspevaju potpuno reprogramirati kako bi se ponašale kao embrionalne. Osim toga u ovom eksperimentu nisu korišćene ćelije embriona, već neoplođena jajašca.
Kloniranje kao u slučaju Dolly
Terapeutsko kloniranje, odnosno transfer jezgra somatskih ćelija (SCNT) započinje istom procedurom kojom je klonirana Dolly. Iz ćelije tkiva odrasle osobe, na primer kože, vadi se jezgro i ubacuje u neoplođeno jajašce iz kojeg je prethodno uklonjeno jezgro. Jajašce reprogramira DNK ćelije odraslog donora u embrionalno stanje pa se ćelija počne deliti i formirati embrion do stadijuma blastocita. U tom trenutku ćelije se prikupljaju i kultiviraju kako bi stvorile stabilnu liniju matičnih ćelija koja se genetski savršeno podudara sa davateljevim i može se pretvoriti u bilo koje tkivo u ljudskom telu.
Mnogi naučnici pokušali su stvoriti SCNT linije ćelija, no pre Mitalipova niko nije uspeo. Štaviše, korejski naučnik Woo Suk Hwang upotrebio je 2004. i 2005. na stotine ljudskih jajašaca da bi prijavio samo dva uspešna kloniranja. Celi slučaj završio je skandalom jer su oba bila lažirana.
Teške vode zakona
Mitalipov je još 2007. uspeo stvoriti SCNT linije majmuna, a novo istraživanje započeo je u septembru prošle godine. Nakon nekoliko početnih neuspeha, u decembru mu je uspelo klonirati četiri ćelije koje su počele rasti.
U svome radu tim je upotrebio nekoliko tehničkih trikova. Za sjedinjenje jajašca i ćelije tela upotrebljen je deaktivirani virus Sendai poznat po tome da podstiče sjedinjavanje ćelija. Za aktiviranje razvoja embriona korišteni su električni podražaji. Nakon što su stručnjaci uspeli stvoriti šest blastocita, ali ne i stabilne linije, upotrebljen je kofein koji štiti jajašca od preranog sazrevanja. Sve ove tehnike znale su se i ranije, međutim, američki ih je tim usavršio kroz više od hiljadu istraživanja na jajašcima majmuna.
Budući da je za poslednju studiju trebalo samo nekoliko meseci, sa pravom se može postaviti pitanje zašto je trebalo toliko vremena proći od kloniranja ćelija majmuna 2007. do kloniranja ljudskih 2012/2013? Mitalipov kaže da je veći deo tog vremena proveo surfajući po američkim zakonskim regulativama koje značajno ograničavaju korišćenje embrionalnih i jajnih ćelija.
Jedna od najvažnijih stvari u ovom istraživanju je to što je za kloniranje svake od ćelija utrošeno malo jajašaca – za jednu liniju 15, a za drugu samo pet. Donorke jajašaca dobile su između 3.000 i 7.000 dolara naknade, što je ipak dosta skupo. Neki stručnjaci koji se bave iPS ćelijama najavili su da će u budućim eksperimentima pokušati uporediti efikasnost dve različite metode.
Izvor: tportal.hr