Napredna tehnologija pomaže u obavljanju zadataka lakše i čak četiri sata brže. No, skloni smo natovariti se novim i novim obvezama.
Nedavno istraživanje kompanije Visa otkrilo je kako ljudi veruju da tehnološki napredak doprinosi nedeljnoj uštedi vremena od čak šest sati u odnosu na period pre 10 godina. Međutim tri četvrtine ispitanika i dalje oseća pritisak prilikom organizacije vlastitog vremena.
Prema rezultatima istraživanja VisapayWave Currency of time, više od 77 posto ljudi oseća se zaposlenijim, od čega je više od 42 posto ispitanika izjavilo da je kod njih taj osećaj prilično izražen.
Zanimljivo je da su ljudi koji primjećuju najveću uštedu vremena prouzrokovanu tehnološkim napretkom izjavili kako su danas zaposleniji nego ranije, što ukazuje na to da se zadaci brže obavljaju, ali brže stižu i nove obveze.
Na vrhu liste aktivnosti kojima bi se ljudi bavili kada bi imali više slobodnog vremena su druženje sa porodicom i prijateljima (33,1 posto) te hobi (31,2 posto). Vreme posvećeno nama samima nalazi se nisko na listi (16 posto), ali istraživanje otkriva kako sve veća ušteda vremena uzrokuje rast želje za rekreacijom i zdravim načinom života.
Paul Spoonley, profesor humanističkih i društvenih nauka sa Univerziteta Massey, tvrdi kako činjenica da se ljudi osećaju zaposlenijima iako im tehnologija štedi vreme, ne predstavlja iznenađenje.
'Mogućnost trenutne komunikacije podrazumeva stapanje nekadašnjih granica između poslovnog i porodičnog sveta.
Granice postaju nejasne. Tehnologijom možemo uštedeti dosta vremena pri obavljanju određenih zadataka, ali ona takođe stvaraju nove obaveze, zbog čega mnogi imaju potrebu stalno nešto proveravati na internetu ili odgovaraju na tekstualne poruke.
Upravo te savremene navike stvaraju osećaj zaposlenosti', kaže Spoonley.
Na pitanje koje bi poslove želeli obavljati četiri puta brže nego što to čine sada, ispitanici su bili vrlo određeni – skratiti vreme provedeno čekajući na telefonskim linijama pozivnih centara (45,3 posto), obavljajući nedeljnu kupovinu u supermarketima (20,9 posto) i vozeći se od kuće do posla i nazad (19,9 posto).
Istraživanje Vise pokazalo je i to da su muškarci skloniji korišćenju beskontaktnih kartica (42,5 posto muškaraca nasuprot 37,7 posto žena), kao i da su spremniji da se u potpunosti odreknu korištenja gotovine kada bi takvo rešenje bilo moguće (43,4 posto muškarci i 33,7 posto žene).
Kada se u obzir uzmu generacijske razlike, mladi ljudi između 18 i 24 godine najspremniji su odustati od korištenja gotovine, a istovremeno su imali najmanje novca u svojim novčanicima, što potvrđuje njihovu naklonost elektronskim oblicima plaćanja.
Izvor: tportal.hr