Rased Afar u Etiopiji obeležen je enormnim napuklinama koje su znak raspada kontinenta i stvaranja novog okeanskog basena, smatraju naučnici.
Velike pukotine jako podsećaju na središta širenja Zemljine kore na dnu okeana, odnosno na vulkanske rasede koji označavaju granice među nenim delovima. Duž njih obično ključa lava i stvara se nova kora, a okeanski basen postupno se širi.
Međutim, u novim istraživanjima stručnjaci su neočekivano otkrili da duboko pod rasedom Afar u Zemljinom plaštu leži ogroman mehur lave zapremine od oko 500 kvadratnih kilometara. Budući da vruće tečnosti poput lave vole isplivati na površinu, otkriće ogromne nakupine je prava zagonetka.
'Nismo to očekivali jer magma nastoji isplivati poput plute u vodi', rekla je Kathy Whaler, geofizičarka na University of Edinburgh u Škotskoj.
Postojeći modeli predviđaju da bi se magma u rasedima koji se šire trebala nalaziti neposredno ispod napuklina u samoj kori. Tako stvari izgledaju u poznatim podmorskim brazdama poput srednjoatlantske. Međutim, ogromni basen u Afaru nalazi se ekstremno duboko i uglavnom je smešten ispod uspavanog vulkana Badi kilometrima na zapad od mesta na kome je 2005. godine zabeležen niz proboja magme. Ove intruzije privukle su veliku pažnju naučnika koji još uvek raspravljaju o tome da li je rased Afar jedinstven ili je klasičan primer pucanja kontinenta.
Područje Afar nalazi se na spoju triju tektonskih ploča koje se međusobno razilaze. Zemljina kora tu puca, a plašt ispod nje prilagođava se i rasteže poput otopljene plastike. Stene plašta podižu se ispod stanjene kore te se u području manjeg pritiska tope i stvaraju magmu.
2005. godine ovo je područje uzdrmao niz od 163 potresa magnitude veće od 3,9 najavivši prodor nove magme u koru. Lava je ušla u 14 napuklina, a najduža intruzija duga 60-ak kilometara i široka osam metara, formirala se u samo 10 dana.
Whaler i njeni saradnici krenuli su u potragu za izvorima vertikalnih proboja magme uz pomoć instrumenata koji mere promene u električnim i magnetskim poljima. Naime, lava ima veću električnu provodljivost od stena jer se kroz nju elektroni lakše kreću.
Tim je otkrio manju komoru u kori širine oko sedam kilometara na dubini od pet do 10 km. Međutim, niže u plaštu na dubini od oko 35 km merenja su identifikovala ogromno područje širine 30 km koje najverovatnije nije jedinstven basen magme već niz povezanih džepova.
Nova otkrića pokazuju da naučnici još uvek ne razumeju u potpunosti kako se odvijaju konačne faze pucanja u kori kontinenta.
'Većina ljudi rekla je da je rased Afar dobra analogija okeanskih brazdi. Međutim, ovi rezultati pokazuju da postoji jasna razlika između kore i gornjeg dela plašta ispod potpuno formirane brazde koja se širi i raseda Afar', rekla je Whaler.
Afarska depresija je područje koje se proteže kroz Eritreju, Džibuti i Etiopiju. U njoj, na 155 metara ispod nadmorske visine, nalazi se najniža tačka Afrike jezero Asal. Smatra se jednom od kolevki čovečanstva jer su tamo pronađeni brojni ostaci najstarijeg oruđa i fosili hominida među kojima i slavne Lucy. Ona je uz Island jedno od samo dva mesta na kojima se na kopnu mogu istraživati brazde karakteristične za okeanska dna. Delovi Zemljine kore tamo se razilaze brzinom od oko dva centimetra godišnje i stvaraju napukline koje sežu stotinjak metara u dubinu.
Izvor: tportal.hr