Modificiranjem proizvodnje šećera u bakterijama, naučnici omogućili veću proizvodnju biogoriva. Naučnici James Liao, Ralph M. Parsons i Igor Bogorad s Henry Samueli School of Engineering and Applied Science na Sveučilištu UCLA, otkrili su način kako genetski modificirati bakterije koje proizvode šećer, čime veruju da su na pragu izrade biogoriva, koje će biti efikasnije, no i ekološki prihvatljivije, jer će stvarati znatno manje količine ugljen dioksida u odnosu na postojeća biogoriva, kao i na fosilna goriva. Ovaj rad je objavljen u novom izdanju naučne publikacije Nature.
Naučnici su genetski modificirali bakteriju kako bi je podstakli da iz šećera proizvodi 50 posto više etanola, čime su kako kažu, "otvorili novi put ka jeftinijem i čišćem biogorivu korišćenjem genetičkog inženjeringa koji fundamentalno menja način na koji određeni mikroorganizmi procesuiraju šećer".
Poznato je da su biogoriva jedno vreme predstavljala veliku nadu za zamenu fosilnih goriva, no s vremenom se pokazalo da je njihova proizvodnja skupa, te da proizvodnja i korišćenje zagađuju okolinu jednako (ili čak više) nego fosilna goriva zbog stvaranja velikih količina CO2, pa su stoga svi ekolozi već odavno s popisa ekološki prihvatljivih energenata skinuli biodizel i slična biogoriva.
Pri konvencionalnoj proizvodnji biogoriva, šećer koji se dobija derivacijom iz različitih izvora poput kukuruza i biomase, pretvara se u kvasac koji fermentira sa svrhom proizvodnje etanola. No tokom tog procesa odbacuje se jedna trećina ugljenikovih atoma koji stvaraju šećer. Umesto da se koristi za proizvodnju etanola, ugljenik se oslobađa u formi ugljen dioksida, jednog od najgorih gasova staklene bašte.
Naučnici su stoga spojili gene raznih organizama kako bi stvorili alternativan način stvaranja šećera koji uopšte ne emituje ugljen dioksid, te koristi sav ugljenik u šećeru za proizvodnju biogoriva.
Za to su se poslužili modificiranom bakterijom E. coli, no kažu kako se isti proces može primeniti i na druge mikroorganizme, uključujući kvasce.
Ovaj proces će takođe smanjiti količine zemljišta potrebnih za "uzgoj goriva", što će takođe smanjiti i količine ugljen dioksida koje se oslobađaju procesom uzgoja kultura.
Naučnici navode kako još moraju demonstrirati mogućnost uzgoja ovih organizama s genetskim promenama na dovoljno velikoj skali kako bi se mogla proizvoditi komercijalna biogoriva.
Izvor: vidi.hr