Novo istraživanje čestica polena konačno je dalo odgovor na pitanje koje već decenijama muči arheologe i istoričare – što je pre 3200 godina uzrokovalo propast ne samo jedne, već brojnih civilizacija koje su cvetale na istočnim obalama Mediterana.
'Za kratko vreme celi svet bronzanog doba je propao', rekao je Israel Finkelstein, arheolog iz Arheološkog instituta Univerziteta u Tel Avivu.
'Carstvo Hetita, faraonski Egipat, mikenska kultura u Grčkoj, kraljevstvo na ostrvu Kipar, veliko trgovačko središte Ugarita na sirijskim obalama i kanaanski gradovi – države pod egipatskom hegemonijom – svi su nestali da bi ih tek nakon dužeg vremena zamenila teritorijalna kraljevstva gvozdenog doba, uključujući Izrael i Juda', dodao je.
Stručnjaci su postavili brojne teorije u kojima su pretpostavili različite moguće uzroke iznenadnog kolapsa – od ratova i bolesti do prirodnih katastrofa.
Međutim, nova izraelska studija fosilizovanog cvetnog praha pronađenog u sedimentima na dnu Galilejskog mora pokazala je da je glavni krivac bila jaka suša koja je trajala 150 godina od 1250. godine p.n.e. do 1100. p.n.e. Ovako precizni podaci temelje se na uzorcima prikupljenim bušenjem kroz 18 metara sedimenata nakupljenih tokom poslednjih 9.000 godina.
Zrnca cvetnog praha su poput otiska prsta biljaka jer se na temelju njih mogu odlično rekonstruisati klimatski uslovi određenog razdoblja.
Autori istraživanja su u sedimentima zabeležili nagli pad gustine hrastova, borova i rogača – uobičajenog drveća na Mediteranu u vreme kasnog bronzanog doba, te istovremeni porast bilja karakterističnog za sušne pustinjske krajeve. U isto vreme drastično su se proredile i masline što ukazuje na slabljenje poljoprivrede. Svi ovi znakovi potvrđuju da su celom regijom zavladale velike i trajne suše koje su uzrokovale glad, sukobe i seobe.
Suše su pokrenule i narode iz naših krajeva
Prof. Dražen Maršić s arheološkog odseka na Filozofskom fakultetu u Zadru kaže da su rezultati novog istraživanja potvrda jedne od dominantnih teorija.
'Stručnjake već dugo intrigira pitanje uzroka propasti civilizacija bronzanog doba. Jasno je da oni leže u pokretanju naroda koje mi nazivamo velikim egejskim seobama. U njima je nestala mikenska civilizacija, Hetitsko carstvo, a zamalo i faraonski Egipat', rekao je prof. Maršić.
'Već duže postoje ozbiljne teorije da su te velike seobe uzrokovali neki klimatski faktori. Stvar se do sada uglavnom posmatrala iz perspektive srednje Evrope. Pretpostavljalo se da su u njoj izbile suše i glad koje su naterale ljude na pokretanje. Novo istraživanje je potvrda tome jer srednja Evropa i istok Sredozemlja nisu međusobno izolovani. U to su vreme i naše krajeve napuštali narodi koji su ovde ranije živeli. Na njihovo mesto kasnije su dolazili drugi narodi iz severoistočnih područja. Krajem bronzanog doba Sredozemljem su harali i tzv. morski narodi koji su došli sa zapada. Ne zna se tačno kojeg su oni bili porekla, no mnogi su ih se bojali, pa i Mikenjani. Nekoliko vekova kasnije, s početkom istorijskog doba, u našim krajevima žive ilirski narodi', objasnio je prof. Maršić.
Izvor: tportal.hr