Ranije se mislilo da je izbor ptica koje biraju materijal za pravljenje svojih gnezda uslovljen njihovim genima – svaka vrsta ptice ima „urođeni šablon gnežđenja.“
Ali eksperimenti su sada pokazali da je to kognitivno kompleksnija aktivnost.
Studija, objavljena u Kraljevskim društvenim novinama B Procedure, uključila je davanje zebama izbora mekanih i čvrstih vlakana za pravljenje gnezda.
– Otkrili smo da zebraste zebe vole čvršća vlakna – objasnila je vodeći istraživač dr. Ida Bailey sa Univerziteta St. Andrews.
– Ta vrsta vlakana je za njih efikasnija, jer one nemaju baš veliki izbor vlakana sa kojima mogu da rade.
Dr. Bailey i njene kolege su htele da testiraju kakva je sposobnost učenja kod ptica; njihovi testovi imali su za cilj da otkriju da li ptice mogu da nauče da razlikuju materijale na osnovu njihovih karakteristika.
Da bi se to testiralo, jednoj grupi zeba dali su fleksibilna, mekana vlakna, a drugoj čvršća. Obe grupe ptica kasnije su dobile da izaberu fleksibilna ili čvrsta vlakna. A ptice koje su određene da prave gnezda sa mekanim vlaknima same su izabrale čvršća vlakna.
– Postoji ogroman broj različitih gnezda u prirodi – kaže Dr. Bailey. – To su neke stvarno fantastične stvari – ptice pričvršćuju listove jedan za drugi, ili ptice koje pletu gnezda koja izgledaju kao viseće korpe.
– I pošto se ptice ne smatraju pametnim kao ljudi, koji prilično lako mogu naučiti da koriste različite materijale, pretpostavlja se da postoji neki genetski obrazac u ptičijem mozgu. To u stvari pokazuje da je učenje takođe veoma bitno za donošenje njihovih odluka.
Mike Toms iz Britanskog ornitološkog fonda rekao je da je ovo istraživanje dosta toga otkrilo.
– Moglo bi objasniti različitost materijala koji koriste pojedinačni uzorci iste vrste koji prave gnezda u istoj oblasti – rekao je on za BBC News.
– Ovo novo saznanje zasigurno povećava moje poštovanje prema „građevinskim“ veštinama ptica kao što je dugorepa senica, koja koristi više hiljada komadića materijala kako bi napravile svoja kupolasta gnezda od mahovine, lišaja, paučine i perja.
Izvor: avaz.ba