Novo istraživanje utvrdilo kako je najneugodniji zvuk na svetu škripanje oštrice noža po staklenoj boci.
Neugodni zvukovi izazivaju fizičke reakcije poput ježenja, meškoljenja, opšte nelagodnosti, ubrzanog disanja, porasta pulsa i pritiska te znojenja, čak i na samu pomisao na njih. Novo istraživanje je utvrdilo kako je najneugodniji zvuk na svetu škripanje oštrice noža po staklenoj boci.
Istraživanje čiji je autor dr. Sukhbinder Kumar sa Univerziteta Newcastle, objavljeno u stručnom časopisu Journal of Neuroscience, pokazuje da su zvukovi poput škripanja krede po ploči ili već spomenutog škripanja oštrice noža po staklenoj boci, neugodni zbog povećane aktivnosti između delova mozga zaduženih za emocije i za sluh.
Studija objašnjava interakciju između slušnog korteksa, regije mozga koji obrađuje zvuk, i amigdale, regije mozga koja reguliše ljudske emocije i koja procesuira negativne emocije kada čujemo neugodne zvukove.
Skeniranje mozga je pokazalo da kada čujemo neugodan zvuk amigdala oblikuje odgovor slušnog korteksa, pojačava aktivnost i provocira našu negativnu reakciju.
"Čini se kako se tada aktivira nešto vrlo primitivno." Kaže dr. Kumar, "Verojatno se radi o signalu za opasnost, koji amigdala šalje zvučnom korteksu."
U istraživanju su naučnici koristili magnetsku rezonancu (MRI) kako bi ispitali kako mozak odgovara na niz zvukova. Učesnici istraživanja su slušali niz od 78 različitih zvukova poput škripanja oštrice noža po boci, koji su ocenili kao najstrašniji zvuk, i žubora vode, koji su ocenili kao najugodniji zvuk.
Naučnici su potom proučavali reakciju mozga na svaki od tih zvukova. Aktivnost amigdale i slušnog korteksa varirala je u direktnoj vezi s ocenama učesnika istraživanja o neugodnosti određenog zvuka. Emocionalni deo mozga, amigdala, preuzima odgovornost i modulira aktivnost slušnog dela mozga, tako da je naša percepcija vrlo neugodnog zvuka, kao što je škripanje oštrice noža na boci, povećana u odnosu na umirujući zvuk, poput žamora vode.
Analiza akustičkih osobina zvukova utvrdila je da su svi zvukovi u frekvencijskom rasponu od oko 2.000 do 5.000 Hz percipirani kao neugodni.
Naučnici kažu da bi bolje razumevanje reakcija mozga na buku moglo pomoći u razumevanju medicinskih stanja kojima je osobina smanjena tolerancija zvuka, uključujući autizam s povećanom osetljivošću na buku, hiperakuziju, smanjenu toleranciju na zvuk i mizofoniju, doslovno "mržnju prema zvukovima".
"Ovo istraživanje baca novo svetlo na interakciju amigdale i slušnog korteksa", kaže Tim Griffiths iz Univerziteta Newcastle koji je vodio studiju, "Istraživanje daje novi uvid u emocionalne poremećaje i poremećaje kao što je šum u ušima i migrene u kojima se čini da postoji pojačana percepcija na neugodne aspekte zvuka.“
Poslušajte 3 najneugodnija zvuka na svetu
Učesnici istraživanja su identifikovali najneugodnije zvukove, no treba imati na umu da je svačiji doživljaj zvuka subjektivan te je moguće da bi druga grupa učesnika neke druge zvukove ocenila najneugodnijima. Takođe treba reći da ovi zvukovi zvuče daleko neugodnije kada se slušaju uživo, jer ih je teško verno reprodukovati sa snimka. Prema rezultatima ovog istraživanja tri najneugodnija zvuka su:
Škripanje oštrice noža po staklenoj boci
http://audioboo.fm/boos/998123-1-knife-on-a-bottle
Škripanje viljuške po staklu
http://audioboo.fm/boos/998127-2-fork-on-glass
Škripanje kredom po ploči
http://audioboo.fm/boos/998130-3-chalk-on-a-blackboard
Izvor: vidi.hr