Softver predviđa epidemije analizom vesti iz prošlosti

Naučnici su proizveli softver koji predviđa buduće epidemije zasnovane na 2 decenije starim novinskim člancima.

Do sada smo već više puta čuli za razne pokušaje razvoja softvera koji bi na osnovu analize ogromnih baza podataka predviđao događaje u budućnosti, među kojima su najpoznatiji vojni analitički programi koji na bazi starih podataka u raznim zemljama predviđaju društveno političke prilike, nemire i potencijalne ratove u budućnosti.

Jedan od projekata tog tipa je najnoviji softver za predviđanje epidemija koji su razvili naučnici Microsofta i izraelskog Univerziteta tehnologije Technion.

Softver analizira novinske članke iz New York Timesa i nekih drugih medija, u kojima je u poslednjih dve decenije pisano o raznim epidemijama širom sveta, te nastoji te podatke uzeti u obzir zajedno sa podacima o vremenskim prilikama, ali i društveno političkim i drugim društvenim zbivanjima.

Eric Horvitz iz Microsoft Researcha i njegova koleginica Kira Radinsky iz Techniona, uverili su se u efikasnost softvera kada su ga testirali na "slučaju iz prošlosti", odnosno epidemiji kolere koja se pojavila 2006. godine u Angoli. Softver je analizirao dve decenije novinskih članaka pre 2006, te je predvideo da će te godine doći do epidemije vodeći se sličnim uslovima iz prošlosti, recimo podacima o dugotrajnim sušama sličnog trajanja kao 2006. tokom kojih su se pojavljivale epidemije kolere. Pored toga sistem se pokazao efikasnim sa 70-90 posto u predviđanju broja obolelih, porasta nasilnih događanja, te predviđanju broja umrlih. 

Naučnici kažu kako softver koristi članke New York Timesa od 1986. do 2007., no takođe ih "povlači" i sa Weba iz raznih izvora poput DBpedije, WordNeta i OpenCyca, baze podataka opšteg znanja.

Sve te informacije se prožimaju sa poznatim podacima o lokacijama, recimo u Ruandi i Angoli, uključujući bruto državne dohotke i druge podatke, a softver pri predviđanju epidemije u obzir uzima lokacije gradova i zemalja, pokrivenost područja pitkom vodom, te područja u kojima su bile suše.

Kao što smo rekli, Horvitz i Radinsky nisu prvi koji su razvili softver za predviđanje događanja u budućnosti zasnovane na podacima iz prošlosti, no oni kažu da njihovi algoritmi koriste čak 90 online izvora, što softveru omogućuje znatno veću efikasnost u odnosu na druge.

Microsoft za sada još nema nameru komercijalizovati ovo istraživanje, mada je za njihov softver već zainteresovan dređeni broj zdravstvenih organizacija širom sveta, ali i mnogi biznisi koji bi ovaj algoritam voleli koristiti za predviđanje stanja na tržištu.  

"Mnoge stvari su se u svetu promenile tokom proteklih decenija, no ljudska priroda i mnogi aspekti sredine su ostali isti, stoga je softver u stanju prepoznavati uzorke čak iz vrlo starih podataka koji ukazuju na ono što je pred nama. Ja sam čak lično zainteresovan da se pretraživanje podataka pomakne još dalje u prošlost", kaže Horvitz.

 

Izvor: vidi.hr