Poslednjih nedelja na Suncu je snimljeno više ogromnih tamnih mrlja – šupljina u atmosferi. Jedna od njih sredinom jula prekrila je čak četvrtinu naše matične zvezde.
Veliku koronalnu šupljinu u razdoblju od 13. do 18. jula snimila je svemirska osmatračnica Solar and Heliospheric Observatory (SOHO). Ove šupljine su tamnija, hladnija područja u Sunčevoj atmosferi koja sadrže malo solarnog materijala. U njima su sile magnetskog polja jednopolarne, što znači da se pružaju prema spolja u međuplanetarni prostor u smeru solarnih vetrova umesto da se uobičajeno kao petlje vraćaju nazad na Sunčevu površinu. Mogu uticati na svemirsko vreme jer čestice Sunca, uglavnom protone, odašilju brzinama koje su gotovo tri puta veće od sporijih solarnih vetrova.
Proces u kome nastaju još nije potpuno razjašnjen, međutim, one nisu neuobičajene. Njihova brojnost menja se sa ciklusima u Sunčevim aktivnostima. Sunce je trenutno dostiglo maksimum 11-godišnjeg ciklusa jačanja aktivnosti. U to vreme smenjuju se Sunčevi magnetski polovi.
Šupljine u ovoj fazi dokaz su da je maksimum slab
Hrvatski stručnjak za Sunce iz Zvezdarnice Hvar, Jaša Čalogović kaže da su tako velike koronalne šupljine u ovoj fazi Sunčevog ciklusa neuobičajene.
'Za vreme Sunčevog minimuma koronalne šupljine su uglavnom smeštene na polovima. U doba sunčevog maksimuma mogu nastati bilo gde na Sunčevom disku', rekao je Jaša i dodao: 'Budući da koronalni izbačaji ometaju nastanak koronalnih šupljina, one su najizraženije u vreme kada Sunce prelazi iz maksimalne u minimalnu fazu aktivnosti u kojoj nema puno aktivnih područja poput koronalnih izbačaja i Sunčevih pega. Činjenica da već sada, u sunčevom maksimumu, imamo vrlo izražene i velike koronalne šupljine još je jedan dokaz da je ovaj Sunčev maksimum mnogo slabiji od prethodnih. Brzi sunčev vetar stvoren u ovim šupljinama može izazvati određene poremećaje u međuplanetarnom prostoru koji pak mogu pokrenuti geomagnetske oluje. One su obično ipak slabije od oluja koje izazivaju koronalni izbačaji mase koji u svemir lansiraju daleko veće količine materije.'
Izvor: tportal.hr